Blog ida ne’e hanesan Arquivo ida ne'ebe akumula informasaun konaba Sub-distrito Cailaco iha tempu passado no ohin loron nian....

Tara-Bandu

Hametin Orden no Pás iha Komunidade
Iha mós pratika tradisionál balun hanesan Tara-Bandu ne'ebé ema tau atensaun boot iha fatin barak TimorLeste nian. Liu hosi Tara-Bandu ida ne'e membru komunidade sira hakotu sira-nia lia hodi bandu sasaenka relasaun balun ne'ebé sira labele halo durante periodu ida nia laran ka iha períodu tomak iha sira-niamoris. Kona-ba ninia tempu depende ba bandu saida maka sira hakarak atu halo.Akordu ida ne'e bele kobre kategoria oioin iha komunidade sira-nia moris. Iha fatin balun Tara-Bandu hodi halo jestaun ho rekursu sira lokál nian (iha ne‘ebé no bainhira sira bele tesi ka labele tesi ai,hamoos rai atu halo to‘os foun no buat sira seluk tan). Iha akordu sira hakotu-lia hodi fó diresaun ba sirakona-ba ai saida de'it mak sira bele tesi no ai sira ne'ebé mak ema labele tesi baihira seidauk to'o niatempu. Kuandu mosu problema ruma relasaun ho ai horis hirak iha ema ididak nia kintal, sira uza akorduhanesan mata-dalan hodi tesi sira nia lia.Iha fatin seluk Tara-Bandu kobre mós kona-ba relasaun hirak entre ema nian. Sira Tara-Bandu hodi hasees no hadook hahalok violénsia entre sira. Purezemplu, sira mós regula bainhira iha fetoraan ida 0 ka mane-klosan ida hakarak tuir malu, la naran tuir malu ba iha ai-laran iha fatin naran de‘it, maybe tenke iha fatin ida apropriadu. Tara-Bandu mós evita hahalok violensia sira hanesan baku malu entre foin-sa‘e sira nune‘e mos membru komunidade sira seluk. Iha komunidade balun aplika Tara-Bandu atu halo mudansa ba pratika sira tradisionál nian ne'ebé ema barak haree hanesan presaun, no muda fali ba pratika sira ne'ebé fó benefísiu ba komunidade. Iha fatin balun hanesan iha Ermera, Tara-Bandu aplika hodi limita obrigasaun rituál sira ne'ebé parte Umane sira husu barlake boot liu hosi parte Fetosaa sira. Umane hodi forsa kultura nian ‗haka‘as‘ fetosaa sira atu lori saida mak umane sira sira husu, liuliu bainhira relasaun ho Barlake. Iha fatin seluk, hanesan fatin iha Baucau (Triloka, Ostiku, Loilubu) agrikultór sira uza Tara-Bandu hodi halo jestaun ba produtu agrikultura nian. Sira aplika ritual Tara-Bandu hodi bandu ema la foti ai-fuan balun hanesan kamii, nuu ka ai-horis sira seluk molok ai-horis hirak nia tempu to'o atu ku‘u ka hili nia fuan sira. Hahalok ida ne'e fó benefísiu ba agrikultór hodi halibur sira-nia produtu iha numeru ne'ebé sufisiente atu haruka (importa) ba rai li'ur. Tara-Bandu mós hodi evita na'ok-teen sira, ne'ebé dala ruma sira foti ema nia sasaen ho razaun barbarak. Iha komunidade balun Tara-Bandu hamenus numere ema halo krime. Purezemplu, ihakomunidade balun iha Venilale, bainhira ami dadalia ho membru polisa balun (intervista iha 2007), sira hato‘o katak impaktu Tara-Bandu positivu ba komunidade. Sira kalkula krime noviolénsia doméstika, redus to‘o 50% bainhira aplika Tara-bandu dezde tinan barak liu ba iha fatin ne‘e. Komunidade sira transforma sira-nia kostume sira ne'ebé potensiál hodi jere sira-nia moris komunidade nian, no iha tempu hanesan autoridade tradisionál sira halo ligasaun ho sosiedade sivíl no ajénsia sira ‗modernu‘ nian ho hanoin/ideia sira foun. Iha fatin balun sira seidauk bele aplika, tanba sira-nia Uma-Lulik seidauk harii fali. Tanba aspetu Tara-Bandu iha fatin balun hanesan iha Suku Caicua (intervista ho Xefi Suku, 2007) tenke liga ho Uma- Lulik. Tara-Bandu ba sira la'ós de'it liga ba objetu sira ne‘ebé bele haree, maibé mós liga mós ho objetu sira ne'ebé sira la haree. Tara-Bandu hanesan iha suku Caicua, iha tempu molok invazaun, nu‘udar asaun ida ne‘ebé halulik sasaen sira balun hodi bandu ema labele foti iha períodu ida nia laran. Kuandu membru komunidade ida maka foti sasaen sira bele hetan kastigu oioin, sira bele sasaun ne‘ebé regula iha Bandu ne‘e, nomos sasaun super-natural nian ne‘ebé sira ka sira-nia oan no bei-oan sira bele hetan iha tempu naruk nian. 24 Inisiativa Tara bandu ne'e, iha fatin balun hanesan iha Distritu Manufahi (Betano) ONG nasionál balun envolve iha laran hodi fasilita sira. Seremonia Tara-Bandu iha Betano, purezempu, inklui representante governu rejionál no sentrál nian, ne'ebé ko'alia positivu tebes kona-ba akordu sira hosi Tara- Bandu nian. Reprezentante ofisial governu sentrál hosi ministériu ne'ebé responsabel ba meu-ambiente nian rekoñese katak governu laiha kapasidade atu hala'o monitorizasaun ba lei sira meu-ambiente nian. Inisiativa sira lokál nian hanesan Tara-Bandu nian, maka konsege hala'o bandu (porezemplu bandu tesi ai ilegál) ka hametin desizaun sira komunidade ka nasionál ne'ebé relasiona uzu rekursu sira. Iha tendensia hosi governasaun nasaun nian no nia mekanizmu sira iha judisiáriu nian, dala barak hatudu menus kolaborasaun no partisipasaun inisiativa kostumariu sira lokál nian no hateke tuun tiha pratika tradisaun hirak ne'ebé signifika tebes iha ema nia moris. Maibé bainhira ita haree kle'an liu tan,
pratika hirak ne'e la'ós de'it buat simbóliku nian, maibé mós liga ba pratika hirak ne'e bele aplika iha dalan ida ne'ebé prátiku tebetebes, hanesan iha estrutura governasaun lokál nian, justisa, polisia, lei sira kona-ba rai nian, no norma sira atu evita hahalok ema balun nian ne‘ebé bele hamosu konflitu. Iha ami nia dadalia sira, nune‘e mos iha relatoriu sira hanesan hosi Globalism Research Centre (Grenfell, 2008), hatudu katak iha área seguransa no justisa nian, maiske polisia sira nia prezensa kuaze iha nasaun laran tomak, maibé lei báziku no funsaun sira orden nian, nafatin aplika mekanizmu komunidade nian. Polisia sira dalabarak iha área rurál sira bainhira hasoru problema iha komunidade sirania leet, sira entrega ba autoridade sira tradsional nian. Justisa formál nian susar tebetebes atu kompriende, liuliu ba maioria ema ki'ik sira iha kraik (baze), justisa formál mós karu liu, dook tebetebes hosi sira-nia hela fatin no mós iha problema barak relasaun ho língua ne'ebé uza iha prosesu ne'e. Iha nivel lokál ka iha area rural nian, ita bele dehan katak iha konsisténsia aplika justisa nian, tanba se iha problema ruma relasaun ho jestaun rekursu, disputa ruma, buat ruma ne'ebé lamonu ba iha membru komunidade balun nia laran, akontese krime ruma, pelumenus, komunidade sei tau matan lesuk.Maioria autoridade kustomariu sira no ema ne'ebé boot iha uma kain ne'e nia laran envolve ativu iha prosesu ne‘e. Iha ami-nia dadalia hirak ne‘ebe halo ho membru sira komunidade koresponde ho relatoriu sira balun hanesan hosi The Asia Foundation iha tinan 2004 no 2008 nian, hatudu mai ita katak ema barak liu iha área rurál TL nian prefere liu tesi sira-nia problema liuhosi mekanizmu kostumáriu nian, duke ba polisia (maiske krime sériu nian labele rezolve uza lei kostumariu). Preferénsia ida ne'e la buka atu halo reflesaun ida simples ne'ebé hodi hateke ba de'it limitasaun rekursu iha sistema judisiáriu nian, preferénsia ne'e ba iha sistema justisa kostumariu nian rasik. Maiske sei iha problema balun, maybe aprosimasaun lei kostumáriu nian bele haree hanesan buat ida konkretu, ema bele asesu ba, no efikás. Liután ida ne'e, kostumáriu sira mantein nafatin relasaun sira komunidade nian no tulun hametin nafatin konsisténsia vizaun sira-nian kona-ba sira-nia mundu nian. Kapasidade sira lokál nian ba justisa no kontrola-an mesak (sai polisia ba an rasik-hanesan pratika Tara-Bandu) mak rekursu boot hirak ne'ebé estadu bele utiliza ho kreativamente. Komunidade sira mós bele utiliza duni pratika sira ne‘e, nune'e mós polítiku na'in sira. Ezemplu balun iha nivel komunidade nian, molok hala‘o eleisaun, sira uza pratika sira tradisionál nian hodi diskute oinsá atu hala'o eleisaun la ho violénsia, no sira konsege duni halo ida ne'e no fó kontribusaun boot ba prosesu demokrasia iha rai ne‘e. Iha nivel nasionál nian, purezemplu, iha tinan 2006 loron 10 Dezembru, Presidente Republika, momentu ne‘e Sr. Xanana Gusmao, halibur hamutuk Lia-Nain sira kuaze hosi  distritu hotu, mai iha Palacio Governo, hodi halo juramentu ba moris ida hakmatek nian. Ita labele klaim katak hahalok ida ne‘e fó kedas rezultadu, maibe depois ida ne‘e, iha indikasaun diak, ne‘ebé iha fatin balun iha Dili konsege duni evita ka reduz violénsia durante problema boot Lorosa'e ho Loromonu mosu.

2 komentar:

  1. ida nee sai ita hotu2 nia preokupasaun atu nunee tau interese nasional aas liu privadismu, tamba presija atensaun maximu ba parte sira nunee nasaun Timor leste sei forte liu tan

    BalasHapus
  2. Se bele splika hotu
    Saida mak kultura ?

    BalasHapus

Arquivo